Što je Pariški sporazum?
Pariški sporazum je obećanje koje su mnoge zemlje dale kako bi se borile protiv klimatskih promjena, nastojeći zadržati globalno zagrijavanje ispod 2°C, uz napore da ga ograniče na 1,5°C. Da bi slijedile ovaj sporazum, zemlje smanjuju onečišćenje smanjenjem emisija stakleničkih plinova, prelaskom na čiste izvore energije poput vjetra i sunca te zaštitom šuma i oceana koji upijaju ugljikov dioksid. Također se redovito provjerava napredak kako bi se osiguralo da zemlje ispunjavaju svoje ciljeve i prilagođavaju svoje postupke.
Jesu li čelnici EU-a i država članica odobrili plan za zaustavljanje klimatskih promjena?
Da! Čelnici moraju reći: "Ovo je pravi način za pomoć zemlji" i složiti se da će ga slijediti.
Kada je plan zaustavljanja klimatskih promjena započeo?
Svaki plan ima svoj početak! Znati kada je plan započeo pomaže nam vidjeti koliko dugo je u tijeku. Prvi plan za ublažavanje klimatskih promjena započeo je 1994., a Pariški sporazum 2015.
Koja je razlika između neobnovljive (prljave) i obnovljive (čiste) energije?
Prljava energija dolazi iz ugljena, nafte i plina. Oni proizvode električnu energiju, ali i stvaraju zagađenje koje šteti planetu. Čista energija dolazi iz prirode, poput sunca, vjetra i vode. Ona proizvodi električnu energiju bez zagađenja, pa je bolja za Zemlju.
Kako znamo djeluje li plan za zaustavljanje klimatskih promjena?
Napredak provjeravamo gledajući koliko se onečišćenja smanjilo ili koliko je zelenih akcija provedeno. Zelene akcije su postupci i stvari koje radimo kako bi osigurali da priroda bude čista i zdrava!
Koliko se novca troši na pomoć planetu?
Novac se troši na stvari koje pomažu Zemlji, poput izgradnje vjetroelektrana za proizvodnju čiste energije, sadnje stabala koja nam omogućuju čisti zrak i čišćenja rijeka kako bi životinje mogle živjeti u njima. Ljudi surađuju kako bi novac iskoristili za zaštitu prirode i dobrobit svijeta!
Da li je skupo ulagati u prirodu?
Ulaganje u prirodu se možda čini skupo, jer kada se krenu graditi velike vjetroelektrane ili hidroelektrane, to zahtijeva velika početna ulaganja. Ali, dugoročno gledano, puno više novaca uštedimo jer ne oštečujemo prirodu, te je čista energija puno jeftinija nego prljava!
Što su veliki klimatski projekti?
Veliki klimatski projekti su poput ogromnih zadataka za pomoć planetu! To uključuje izgradnju velikih vjetroelektrana za proizvodnju čiste energije, proizvodnju električnih autobusa koji ne zagađuju zrak i sadnju mnogih stabala za zaštitu prirode. Ti su projekti važni za očuvanje zdravlja Zemlje!
Što je financijski plan i odgovara li klimatskom planu?
Da! Financijski plan pomaže odlučiti kako trošiti novac, a klimatski plan se odnosi na zaštitu planeta. Dobar financijski plan usklađen je s klimatskim planom tako da se novac koristi za provedbu zelenih ideja, poput čiste energije i sadnje stabala!
Koji rizici dolaze s klimatskim promjenama?
Stvari poput poplava, požara i oluja mogu se dogoditi zbog klimatskih promjena. Moramo biti spremni!
Što su staklenički plinovi?
Staklenički plinovi su plinovi poput ugljičnog dioksida i metana koji zadržavaju toplinu u Zemljinoj atmosferi, uzrokujući zagrijavanje planete.
Što su prijelaz (tranzicija) i prijelazni (tranzicijski) rizici?
Prijelaz je velika promjena, poput prelaska s prljave na čistu energiju. Prijelazni rizici nastaju kada se donose nova pravila, poput zabrane korištenja ugljena u tvornicama. Može biti teško na početku, ali te promjene pomažu u zaštiti planeta!
Jesu li naše zgrade i strojevi sigurni od klimatskih promjena?
Provjeravamo mogu li stvari koje posjedujemo, poput zgrada i strojeva, biti oštećene klimatskim problemima, poput poplava ili jakih oluja. To nam pomaže planirati načine da ih zaštitimo.
Što je veliki problem i što učiniti ako se dogodi veliki problem?
Veliki problemi su problemi koji pogađaju puno ljudi ili velika područja. Razmišljamo o velikim problemima, poput poplava ili uragana, zamišljajući ih kao scenarij koji bi se mogao dogoditi. To nam pomaže vidjeti koliko smo spremni i napraviti planove koji će nam omogućiti da ostanemo sigurni, ako stvarno dođe do takvih problema!
Što su klimatski rizici i koliku štetu mogu uzrokovati?
Klimatski rizici su problemi poput oluja, poplava ili suša koji mogu oštetiti zgrade, ljude ili prirodu. Mjerimo kolika bi mogla biti šteta kako bismo mogli osmisliti planove za zaštitu ljudi, životinja i biljaka!
Koliko zagađenja stvaramo?
Stvaramo jako puno zagađenja, jer ima jako puno ljudi na ovoj planeti. Mjerimo sve onečišćenje koje dolazi iz našeg rada, poput rada tvornica ili korištenja kamiona. To je puno, ali dobrim odlukama možemo smanjiti zagađenje.
Što je onečišćenje izravnih emisija (Opseg 1)?
Onečišćenje koje izravno stvaramo, poput emisija stakleničkih plinova iz naših automobila ili strojeva koje koristimo.
Što je onečišćenje iz neizravnih emisija (Opseg 2)?
Onečišćenje Opsega 2 dolazi iz energije koju koristimo, poput struje koju dobivamo iz elektrana. Ova vrsta onečišćenja nastaje kada koristimo energiju proizvedenu iz ugljena ili plina.
Što je onečišćenje iz lanaca opskrbe i korištenja proizvoda (Opseg 3)?
Onečišćenje Opsega 3 su emisije koje ne kontroliramo izravno, poput zagađenja koje nastaje tijekom isporuke proizvoda ili putovanja. Ono se događa kada se proizvodi izrađuju ili prevoze, čak i ako ih mi sami ne prevozimo.
Jesu li ciljevi za smanjenje onečišćenja postavljeni uz pomoć znanosti?
Da! Ciljevi za smanjenje onečišćenja temelje se na znanosti, koja nam pomaže razumjeti kako onečišćenje utječe na Zemlju. Znanstvenici proučavaju zrak, vodu i tlo kako bi saznali koliko je onečišćenja dopušteno i što trebamo učiniti da bismo planet održali čistim i zdravim. Korištenjem znanosti možemo postaviti pametne ciljeve koji pomažu u zaštiti okoliša i osiguravaju da Zemlja ostane sigurna za sve žive organizme.
Što radimo kako bismo smanjili onečišćenje?
Da bismo smanjili onečišćenje, poduzimamo korake koji pomažu smanjiti količinu štetnih tvari koje se ispuštaju u zrak, vodu i tlo. Na primjer, korištenje solarne energije znači da ne sagorijevamo fosilna goriva, koja uzrokuju onečišćenje. Recikliranjem starih predmeta dajemo im novi život, smanjujući otpad i onečišćenje iz tvornica. Sadnja stabala je također važan korak jer stabla upijaju ugljikov dioksid, štetan plin, i pomažu u čišćenju zraka.
Daje li smanjenje onečišćenja rezultate?
Da, provjeravamo djeluje li smanjenje onečišćenja promatranjem rezultata naših postupaka. Na primjer, kada prijeđemo na čistu energiju poput solarne energije ili vjetroelektrana, možemo mjeriti je li zrak postao čišći i je li smanjena količina štetnih plinova u zraku.
Koje vrste onečišćenja je teško riješiti?
Neke vrste onečišćenja teže je riješiti od drugih. Na primjer, onečišćenje iz letova zrakoplova je teško zaustaviti jer im je potrebno gorivo za let, a trenutno nema mnogo drugih opcija. Također se suočavamo s izazovima zbog onečišćenja iz tvornica i automobila. Da bismo riješili ove probleme, trebamo pametne ideje, poput korištenja čišćih izvora energije ili izuma novih tehnologija koje mogu smanjiti onečišćenje.
Što su ugljični krediti?
Ugljični krediti su način uravnoteženja onečišćenja. Kada tvrtke ili pojedinci ispuštaju ugljikov dioksid (štetan plin) u zrak, mogu ga djelomično "poništiti" tako da učine nešto korisno za okoliš, poput sadnje stabala ili podržavanja projekata koji smanjuju emisije ugljika. Jedan ugljični kredit predstavlja određenu količinu ugljika koja je uklonjena iz atmosfere. To je način da se nadoknadi onečišćenje i pomogne u održavanju planeta zdravim.
Da li onečišćenje košta puno novaca?
Da, onečišćenje može puno koštati. Neke tvrtke moraju plaćati dodatne naknade ili kazne kada zagađuju jer to šteti okolišu. To je poput kazne za onečišćavanje zraka, vode ili tla. Novac prikupljen od tih kazni može se koristiti za čišćenje zraka, tla i vode ili za projekte koji pomažu u zaštiti prirode. Cilj je potaknuti sve nas da manje zagađujemo.
Koliko energije koristimo?
Mjerimo koliko energije koristimo kako bismo bili sigurni da koristimo onoliko koliko nam treba. Energija dolazi iz ugljena, plina ili iz obnovljivih izvora, i važno ju je koristiti mudro. Praćenjem potrošnje energije možemo pronaći načine za njezinu uštedu, poput gašenja svjetla kada nam nije potrebno ili korištenja energetski učinkovitih uređaja.
Kako klimatske promjene utječu na biljke?
Klimatske promjene otežavaju rast biljaka u određenim područjima jer se temperatura i količina padalina mijenja, što utječe na njihovu sposobnost da dobiju dovoljno vode i svjetlosti.
Zašto se neke životinje moraju seliti zbog klimatskih promjena?
Neke životinje moraju se seliti u hladnija područja ili druga staništa jer mjesto gdje žive postaje pretoplo ili presuho, upravo zbog klimatskih promjena.
Što troši najviše energije?
Veliki strojevi i tvornice troše puno energije. Ove stvari često zahtijevaju puno energije za rad, osobito ako su uključene cijeli dan ili ako griju velike prostore. Na primjer, tvornice koje proizvode robu ili elektrane koje proizvode struju trebaju puno energije da bi radile.
Koji su ciljevi za smanjenje onečišćenja i zašto ih imamo?
Ciljevi za smanjenje onečišćenja su granice koje želimo postići kako bi smanjili količinu zagađenja koju stvaramo. Ovi ciljevi pomažu nam planirati postupke, poput smanjenja potrošnje energije ili povećanja recikliranja, kako onečišćenje ne bi štetilo našem planetu. Radeći na tim ciljevima, možemo očuvati zdravlje Zemlje za buduće generacije!
Kako provjeravamo ispunjavamo li ciljeve za smanjenje onečišćenja?
Da bismo provjerili ispunjavamo li ciljeve za smanjenje onečišćenja, promatramo koliko se onečišćenja smanjilo tijekom vremena. Mjerimo stvari poput čišćeg zraka, manje otpada ili smanjenja štetnih kemikalija. Zatim uspoređujemo te podatke s postavljenim ciljevima kako bismo vidjeli jesmo li na dobrom putu.
Kako odmah usporiti klimatske promjene?
Da bismo odmah usporili klimatske promjene, možemo napraviti male, ali važne promjene. Na primjer, korištenje LED žarulja umjesto običnih štedi energiju i smanjuje onečišćenje. Vožnja bicikla umjesto automobila pomaže smanjiti emisije ugljika.
Kako usporiti klimatske promjene u budućnosti?
Da bismo usporili klimatske promjene u budućnosti, trebamo razmišljati o dugoročnim rješenjima, poput prelaska na čiste izvore energije poput vjetra i sunca. To znači korištenje energije koja ne zagađuje zrak i ne šteti planetu.
Zašto je neke vrste onečišćenja teško zaustaviti?
Neke vrste onečišćenja teško je zaustaviti jer tehnologija za njihovo smanjenje još nije potpuno razvijena. Na primjer, zrakoplovi i veliki brodovi stvaraju puno onečišćenja, ali trenutno je teško pronaći čiste alternative za njih. Iako radimo na boljim rješenjima, nije uvijek lako brzo napraviti te promjene.
Koje stvari trebaju velike promjene kako bi se pomoglo planetu?
Neke stvari, poput prelaska tvornica na čistu energiju umjesto prljave, zahtijevaju velike promjene. Potrebno je puno rada, novih ideja i planiranja da bi se te promjene dogodile. Na primjer, tvornice često sagorijevaju ugljen za proizvodnju energije, ali da bismo pomogli zemlji, trebamo ih promijeniti da koriste čiste izvore energije, poput energije sunca i vjetra. Ove velike promjene pomažu smanjiti onečišćenje i štite okoliš.
Koje su najbolje ideje za pomoć Zemlji?
Najbolje ideje za pomoć Zemlji su jednostavne, ali učinkoviti postupci koje svi možemo poduzeti. Sadnja stabala pomaže Zemlji čišćenjem zraka i pružanjem domova za životinje. Korištenje čiste energije, poput solarne ili energije vjetra, smanjuje onečišćenje i čuva planet zdravim.
Kako pomoć planetu može promijeniti koliko netko zarađuje?
Neki ljudi mogu zaraditi više novca radeći stvari koje pomažu prirodi, poput štednje energije ili proizvodnje stvari na način koji ne šteti prirodi. Na primjer, tvrtke mogu nagraditi radnike koji smišljaju načine za uštedu energije ili smanjenje onečišćenja. To pomaže i Zemlji i ljudima koji je žele zaštititi!
Kako dijelimo napredak u pomaganju Zemlji?
Dijeljenje napretka u zaštiti Zemlje znači pokazivanje drugima kako nam ide u očuvanju planeta. To radimo pisanjem izvještaja ili izradom grafikona koji pokazuju koje smo postupke poduzeli i koliko su pomogli. Na primjer, možemo prikazati koliko smo smanjili onečišćenje ili koliko je stabala posađeno.
Jesu li informacije o zaštiti planeta jednostavne za razumijevanje?
Da bismo informacije o zaštiti planeta učinili lakima za razumijevanje, koristimo jednostavne riječi i jasne slike. Na taj način, bez obzira na to čita li ih dijete ili odrasla osoba, lako mogu shvatiti što se radi za zaštitu Zemlje i kako mogu pomoći.
Kako vidimo pomažu li naši postupci Zemlji?
Pažljivo pratimo što radimo za zaštitu planeta, poput sadnje stabala ili korištenja čiste energije. Zatim mjerimo rezultate kako bismo vidjeli donose li promjene. Na primjer, provjeravamo je li zrak čišći ili imaju li životinje zdravije stanište. To nam pomaže da saznamo jesmo li na dobrom putu ili trebamo isprobati nešto novo!
Radimo li ono što je potrebno za zaštitu Zemlje?
Provjeravamo pridržava li se svatko pravila i zakona koji pomažu očuvati planet sigurnim. Ova pravila mogu uključivati stvari poput „Ne zagađuj vodu“ ili „Koristi čistu energiju.“ Tako osiguravamo zaštitu životinja, biljaka i ljudi te čuvamo Zemlju zdravom za budućnost.
Slijedimo li pravila Europske unije?
Da! Europska unija ima posebna pravila za zaštitu planeta, poput smanjenja onečišćenja, štednje energije i očuvanja prirode. Ova pravila osiguravaju da svi zajedno radimo na očuvanju čistog i zdravog okoliša. Slijedeći ih, pomažemo učiniti Zemlju boljim mjestom za sve, sada i u budućnosti.
Jesmo li dio timova koji rade na klimatskim promjenama?
Da! Pridružujemo se posebnim timovima ili grupama ljudi koji brinu o planetu i žele se boriti protiv klimatskih promjena. Ove grupe dijele ideje, izrađuju planove i rade zajedno kako bi zaštitile Zemlju. Sudjelovanjem u takvim timovima svi učimo jedni od drugih i možemo više učiniti za okoliš.
Koji je sljedeći veliki način za pomoć planetu?
Sljedeća velika ideja mogla bi biti nešto nevjerojatno, poput boljih načina za reciklažu, stvaranja uređaja koji štede energiju ili proizvodnje više električnih automobila umjesto onih koji zagađuju. Ljudi neprestano smišljaju pametna rješenja za zaštitu Zemlje, a te ideje mogu imati ogroman utjecaj na očuvanje zdravog i sigurnog planeta!
Kako nam priroda daje ideje za pomoć planetu?
Priroda nas uči nevjerojatnim stvarima! Na primjer, proučavamo kako stabla čiste zrak i pokušavamo izumiti strojeve koji rade isto. Rijeke nas uče kako štedjeti vodu, a životinje nas inspiriraju da gradimo stvari koje prirodno funkcioniraju, poput aviona u obliku ptica. Promatrajući prirodu, možemo smisliti pametnija i zelenija rješenja za brigu o našem planetu.
Što znači ponovno koristiti stvari umjesto da ih bacimo?
Ponovna upotreba znači uzeti nešto staro i dati mu novu svrhu! Na primjer, prazna staklenka može postati vaza za cvijeće, a stare majice mogu se pretvoriti u krpe za čišćenje. Umjesto da stvari bacimo, možemo biti kreativni i pronaći načine da ih iskoristimo ponovo. To smanjuje otpad i štedi resurse, što je sjajno za planet!
Kako znamo radimo li dobar posao u pomaganju planetu?
Napredak mjerimo praćenjem važnih promjena. Na primjer, provjeravamo ima li manje onečišćenja u zraku, vodi ili tlu. Također gledamo koristi li više ljudi čistu energiju poput solarne energije i energije vjetra. Uspoređujući ove rezultate s našim ciljevima, možemo vidjeti pomažemo li planetu i što možemo poboljšati!
Koji su sljedeći koraci za zaštitu Zemlje?
Sljedeći koraci za zaštitu Zemljen uključuju nastavak poboljšanja brige o okolišu. To znači pronalaženje novih načina za uštedu vode, poput osmišljanja novih tehnologija i ponovne upotrebe vode kada je to moguće. Također, uključuje korištenje još više čiste energije, poput solarnih panela i vjetroelektrana, kako bismo smanjili onečišćenje iz fosilnih goriva.
Što smo otkrili o pomaganju Zemlji?
Otkrili smo da čak i male stvari, poput gašenja svjetla kad izlazimo iz sobe, recikliranja plastike i papira ili štednje vode zatvaranjem slavine dok peremo zube, mogu učiniti veliku razliku. Ove radnje pomažu zaštititi prirodu, smanjiti otpad i održati planet čistim i zdravim za sve. Svaki mali korak doprinosi stvaranju boljeg mjesta za život!
Kako svi možemo pomoći jedni drugima u zaštiti Zemlje?
Kada radimo zajedno kao tim, možemo učiniti više za zaštitu Zemlje! Svatko može pridonijeti štednjom vode, recikliranjem, sadnjom stabala ili korištenjem manje plastike. Bez obzira nalazimo li se u školi, kod kuće ili u zajednici, svaki trud je važan. Kada se svi uključimo i pomognemo, možemo napraviti veliku promjenu za naš planet!
Zašto je važno pomagati Zemlji?
Važno je pomagati Zemlji jer je sve na našem planetu povezano. Kada brinemo o Zemlji, osiguravamo da životinje, biljke i ljudi mogu živjeti sretno i zdravo. Na primjer, biljke nam daju kisik, životinje pomažu u održavanju ravnoteže u prirodi, a čiste rijeke osiguravaju pitku vodu. Štiteći prirodu, osiguravamo da sva živa bića, uključujući i nas, imaju sve što im je potrebno za život i napredak!
Why do some animals need to move because of climate change?
Some animals need to move to cooler areas or different habitats because the weather where they live is becoming too hot or dry due to climate change.
How does climate change affect plants?
Climate change can make it harder for plants to grow in certain areas because the temperature and rainfall patterns are changing, affecting their ability to get enough water and sunlight.
What are greenhouse gases?
Greenhouse gases are gases like carbon dioxide and methane that trap heat in the Earth's atmosphere, causing the planet to warm up.

Study Now!

Turn your Google Sheets into flashcards and study now!

Mobile Apps

Review your study material on the go!

Get it on Google Play
Download on the App Store

Extensions

Learn as you browse the web and study decks directly in Google Sheets.